Ovinenge ovirumatwa owini wo mbazu mbunyinganyinga, mbuna omaheero wapeke nu mbuhepa ondjeverero. Mbimavijenene okurira mbi, ovirumatwa vyo kuza pomatundu, ozombongo po oviungurisiwa vyo vakuru vetu, ovinenge okuza mongondoneno yo mbutiro yo undu, ovize vyo mejuru na vyarwe mbina ondengu japeke mo mbazu.

Ovinenge ovirumatwa, vijenena okurira owini oumbirivate po owini wo tjiwana nu vijenena okuvazewa mozondjiuo, otuveze to ma kuruhungi, ozokereka,ozoskole, momatungo wo horomende, nozo nganda zomahongero wo kombanda (ozoUnivesity)

Ovyo virira ovinahepero ete tjitwatjiwa kutja ovii nu orune tjivya ungurwa, ooune mbaave viungurisa nu ovii. Ovirumatwa mbi vya rira owini wo horomende okuza kombongarero jo 1970 Unesco ndjaa itara komwano wo kutjaera omarandisiro, omanyinganyingisiro wopokati komahi no pokati ko vandu no viwana, nokuhina ousemba nandarire kokutja  ovinenge mbi viri kehi yowini oumbirivate po wo tjiwana.

Okutjurura omarandisasaneno wo virumatwa  nge ha yandjerwa poo ngeri pendje noveta

Omarandisasaneno nge ha yandjerwa ijo veta, orondu ovirumatwa tjivya piti poo okuhita mo Namibia nokuhina ousemba. Mo ndando yo kutjurura omarandisasaneno nga mo Namibia na wina omahitiro wo vinenge vyo posyo mehi ra Namibia opu pe ungurisa ozongutasaneno nda pokati komahi. Ongutasaneno jo mbura ndji 2003 mu December : 1970 Unesco ndji ungurisiwa mokutjurura no kutjaera omapitiro nomahitiro na wina omatjendjero wo wini wo mbazu pokati kovandu. Ongutasaneno ndji 1995 UNIDROIT oyo mavakero no mapitisiro wo wini wo mbazu wo posyo.  

Orupa roPorise jouye (Interpol) ondji kondonona oviposa vyo virumatwa, omavakero wo vinenge okuza motuveze mu mu pwikirwa ovi na makuruhungi na wina omarandisasaneno wo pendje noveta poo nge ha yandjerwa iyo veta. Omarapotero nga ye yenena okutjitwa korungovi ndwi o NAHRIS kombunda ya indi otjiposa tjitja patururwa poSasiona yo porise yo popezu. 

Otjiwana tji ningirwa kutja tji tjivise otjirata tjo virumatwa na wina okurapota oviposa korungovi ndwi o NAHRIS poo koPorise yo popezu.